Bliski istok i Ukrajina trenutno su ratna žarišta. Da bi se ratovi vodili potrebni su vojska i naoružanje. A to košta. Mnogo. Vrtoglave su cifre, riječ o milijardama kojima se finansiraju trenutni ratovi. A oni su možda i ključni okidač zbog kojeg su mnoge svjetske, Evropske, ali zemlje iz regiona naoružavaju. A koja zemlja ima najjaču vojsku na svijetu, istraživao je portal Global Firepower.
Očekivano, na prvom mjestu najjače vojske je Amerika. Slijede Rusija i Kina. Izrael drži visoku 17 poziciju, za petama im je Ukrajina na 18 mjestu. Kada je riječ o Zapadnom Balkanu najbolju poziciju zauzima Srbija 56 mjesto. Iza sebe je ostavila Hrvatsku koja je na 66. mjestu. Daleko iza je naša zemlja, koja je na ovoj listi zauzela skromnu 116. poziciju.
I dok zamlje regije poput Srbije i Hrvatske značajno povećaju budžete u svrhu naoružanja i jačanja vojski, Bosna i Hercegovina tapka u mjestu. Zvecka li se oružjem u regionu? Je li pozivanje na intenzivnije naoružanje države pokazivanje vojne nadmoći ili znak predostrožnosti? Ako je tako, Bosna i Hercegovina u oba slučaja zaostaje. Resursi Oružanih snaga nisu zadovoljavajući, ali razloga za paniku nema. Tako barem tvrde stručnjaci.
Oko milijardu eura za jednu godinu – Srbija. Gotovo četiri milijarde u naredne tri godine – Hrvatska. Toliko planiraju zemlje susjedstva uložiti za vojsku i naoružavanje. Iznosi, u odnosu na našu zemlju – enormni. Vojna nadmoć u susjedstvu ili predostrožnost?
“Hrvatska mora početi proizvoditi dio vlastitog naoružanja. Kada kažem dio, ne mislim na avione, helikoptere i složene sisteme, već na municiju, od malih kalibara do granata za topništvo”, istakao je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
“Pripremamo novi paket od još 150 miliona eura i još 400 miliona eura, za sve ove godine za dodatno opremanje i naoružavanje Vojske Srbije i ova godina će biti najsnažnija i najveća u pogledu vojne opreme”, poručio je predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.
Tako je već godinama, s razlogom. U proteklih deset godina u ovu oblast uloženo je 2,87 milijardi dolara. S druge strane, naša zemlja u ovom pogledu iznimno zaostaje. Za tekuću godinu planiramo izdvojiti tek oko 190 miliona eura.
“S obzirom na to da iz odobrenog budžeta sredstva za investiranje u kapitalne investicije za opremanje i infrastrukturu nisu dovoljna, od velikog značaja su donacije partnerskih zemalja, posebno za nabavku vojnih sredstava i opreme, obučavanje personala i podršku infrastrukturnim projektima”, istakao je Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine (SDP).
Razlog, kao i uvijek, politika. Konkretnije, nepostojanje saglasnosti ni o ovom – kao ni o drugim pitanjima. Blokiraju iz RS-a.
“Oružane snage Bosne i Hercegovine znatno zaostaju u vojskama u regiji zato što predstavnici RS-a u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Parlamentarnoj skupštini i vijeću ministara nisu zainteresirani da se vojska adekvatno naoružava i da uvijek bude adekvatno spremna za odbranmu zemlje. Da nema donacija iz prijateljskih zemalja, članica NATO-a, naročito SAD-a, Bosna i Hercegovina ne bi imala ni osnovno što joj treba”, navodi vojnopolitički analitičar Đuro Kozar.
Stoga, bh. građanima informacija da se susjedne zemlje intenzivnije naoružavaju nije najprijatnija. Ipak, ministar odbrane Zukan Helez poručuje da nema razloga za paniku. Hrvatska kao članica NATO saveza se i naoružava po standardima ove vojne grupacije. Kada je u pitanju Srbija, može se okarakterisati kao stihijsko naoružavanje, opremom koju su razvijenije države odbacile i ne predstavlja ništa naprednije od onog što posjeduje Bosna i Hercegovina.
“Naoružanja i opreme je dovoljno koliko je potrebno da je Bosna i Hercegovina sigurna u okruženju. Ove godine imamo tri jako bitna događaja vezana za NATO. Poslije NATO samita to su tri događaja iza ranga NATO samita, što znači da je Bosna i Hercegovina, praktično, u NATO savezu”, kaže Helez.
“Naši građani ne treba da se brinu. Naša vojska je naoružana s onim što treba. Ovdje imamo EUFOR, imamo NATO štab, koji su uvijek spremni da pomognu našoj vojsci”, poručuje Kozar.
Dakle, iako Bosna i Hercegovina nije članica NATO saveza, mi se skoro u potpunosti oslanjamo na njih. Tu su i snage EUFOR-a, čiji se broj pripadnika u našoj zemlji drastično povećao. Stara praksa prisutna je godinama. Dok se druge države osiguravaju – mi se, kao i inače, nadamo ruci spasa međunarodne zajednice.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.